Nkuba, nninga era ne mikwano:

• Amabanja ag’ebbanga eddene - gano gaba ga kuzizaayo mu myaka mingi, okugeza emyaka 5-30.

• Amabanja ag’obulimi - gawa abalimi ensimbi z’okukola emirimu gy’obulimi.

• Amabanja g’amakolero - gawa bannabyabufuzi ensimbi z’okutandikawo oba okwongera amakolero.

Okuwola kiyamba abantu okufuna ensimbi ez’okukola ebintu ebitali byangu okukola n’ensimbi zaabwe zokka.

Engeri ki ey’okufuna ensimbi eziwolwa?

Waliwo amakubo mangi ag’okufuna ensimbi eziwolwa:

1. Amabanki - gano ge gasingira ddala okuwola abantu ensimbi. Galina amateeka mangi naye gasasula ensimbi nnyingi.

2. Ebitongole by’okuwola ebitali mabanki - bino biwola ensimbi mu ngeri ennyangu okusinga amabanki naye n’amagoba agasukulumye.

3. Okuwola ku mikwano n’ab’oluganda - kino kisobola okuba ekyangu naye kisobola n’okwonoona enkolagana.

4. Okuwola ku mutendera - kino kiyamba okufuna ensimbi nyingi okuva eri abantu bangi.

5. Amabanja g’abakozi - gano gawolwa abakozi okuva eri bakama baabwe.

Buli kkubo lirina ebirungi n’ebibi byalyo. Kirungi okusalawo n’obwegendereza ekisinga okukugasa.

Ebika by’amabanja ebiriwo bye biruwa?

Waliwo ebika by’amabanja bingi nnyo ebiriwo. Ebimu ku byo bye bino:

• Amabanja g’ennyumba - gano gawolwa okugula ennyumba.

• Amabanja g’emmotoka - gano gawolwa okugula emmotoka.

• Amabanja g’okusoma - gano gawolwa okusasula ebisale by’okusoma.

• Amabanja g’obulwadde - gano gawolwa okusasula ebisale by’obujjanjabi.

• Amabanja g’amakolero - gano gawolwa okutandikawo oba okwongera amakolero.

• Amabanja g’obulimi - gano gawolwa okukola emirimu gy’obulimi.

Buli bbanja lirina embeera yalyo n’engeri gye lirina okuzizaayo. Kirungi okumanya ebika by’amabanja ebiriwo n’okweronderamu ekisinga okukugasa.

Nsonga ki ez’okwetegereza nga tonnawola nsimbi?

Nga tonnawola nsimbi, waliwo ensonga nkulu ez’okwetegereza:

1. Amagoba - kitegeeza ki kye bagenda okusolooza ku nsimbi ze bakuwola?

2. Ebbanga ly’okuzizaayo - olina bbanga ki okuddizaayo ensimbi?

3. Engeri y’okuzizaayo - olina kuzizaayo buli mwezi oba buli luvannyuma lwa bbanga ki?

4. Ebyetaagisa - beetaaga ki okusobola okukuwola ensimbi?

5. Obukwakkulizo - waliwo bukwakkulizo ki ku ngeri gy’oyinza okukozesaamu ensimbi?

6. Ebizibu by’obutazizaayo - kinaakutuukako ki bw’olemwa okuzizaayo mu bbanga eryateekebwawo?

Okumanya ensonga zino kisobola okukuyamba okusalawo obulungi oba okuwola nsimbi kikusaanira oba nedda.

Engeri ennungi ey’okukozesa ensimbi eziwolwa

Okukozesa obulungi ensimbi eziwolwa kikulu nnyo. Wano waliwo amagezi agamu:

1. Kozesa ensimbi ku kintu ekikugasa eky’ekiseera ekiwanvu. Okugeza, okugula ennyumba oba okusomesa abaana.

2. Tegeka bulungi engeri gy’ogenda okuzizaayo. Kola pulaani ennungi ey’okuzizaayo.

3. Gezaako okuzizaayo amangu ddala nga bw’osobola. Kino kiyamba okutamwa amagoba mangi.

4. Tewola nsimbi zisukka ku ezo z’osobola okuzizaayo. Kino kiyamba okwewala ebizibu eby’ensimbi.

5. Kozesa ensimbi ku kintu ekikugasa mu by’ensimbi. Okugeza, okutandikawo omulimu ogugasa.

6. Tegeka bulungi engeri gy’ogenda okukozesaamu ensimbi nga tonnazifuna. Kino kiyamba okwewala okukozesa ensimbi mu ngeri embi.

Okukozesa ensimbi eziwolwa mu ngeri ennungi kisobola okukuyamba okwongera eby’obugagga bwo n’okwewala ebizibu eby’ensimbi.

Mu bufunze, okuwola n’amabanja bisobola okuba ekintu ekikulu ennyo mu by’enfuna. Naye kikulu okukitegeera bulungi n’okukikozesa mu ngeri ennungi. Okumanya ebika by’amabanja ebiriwo, engeri y’okufuna ensimbi eziwolwa, n’engeri ennungi ey’okukozesa ensimbi eziwolwa kisobola okukuyamba okufuna ebirungi bingi mu by’enfuna. Jjukira nti okuwola nsimbi kitegeeza obuvunaanyizibwa, noolwekyo kikulu okukikola n’obwegendereza n’amagezi.